Bihać je glavni grad Unsko-sanskog kantona, smješten na sjeverozapadnom dijelu BiH, površine 689 km2, između planina Plješevica i Grmeč. Bihać graniči s gradom Cazinom, te općinama Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Drvar, a s hrvatske strane s općinama Donji Lapac, Korenica i Slunj.

Reljef Bihaćka najvecim dijelom čine polja, brežuljci i srednjeplaninska zemljišta. Veči dio bihaćke regije bogat je izvorima, potocima i rijekama. Područje Bihaća ima umjeren planinski tip klime, ali raznovrstan zbog utjecaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne, s mnogo padavina. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na bihaćkom prostoru iznosi 80 km. Tokom kalendarske godine oko 80 dana ima temperaturu nižu od nule. Mrazevi se javljaju od oktobra do aprila, a snijeg od novembra do aprila. Magla je karakteristicna za Bihaćko polje, posebno Gorjevac i Dubovsko.

Bihać je grad koji je smješten na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hecegovine, te je jedan od teritorijalno većih i mnogoljudnijih gradova u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Bihać je također administrativno sjedište Unsko Sanskog Kantona u kojem živi oko 290.000 stanovnika, dok na teritoriji grada Bihaća živi 61.186 stanovnika.

Specifičnost pozicije ovog grada ogleda se u tome što on graniči sa Republikom Hrvatskom, te se može reći da je grad na jugoistočnoj granici Evropske Unije.

Iako je Bihać relativno daleko od glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva (330 km), ipak je mrežom magistralnih puteva i autoputeva dobro povezan sa centralnom Bosnom, ali i sa svojim okruženjem. Od većih urbanih centara u relativnoj blizini nalazi se Banjaluka (149 km), Prijedor (102 km), Karlovac (RH, 100 km) i glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb (154 km).

Bihać se ukratko može opisati kao zapadna kapija Bosne i Hercegovine na jugiostočnoj granici EU. Do granice sa Slovenijom je 112 km, sa Austrijom 270 km, a sa Mađarskom 242 km, uglavnom modernih autocesta ili brzih magistralnih puteva. Bihać je također povezan i željezničkim saobraćajem, kako sa ostatkom BiH i sjevernom Hrvatskom tako i sa centralnom Dalmacijom i lukama na Jadranskom moru. Ukoliko se koristi avio saobraćaj za dolazak u Bihać, najbliže zračne luke sa ustaljenim međunarodnim saobraćajem su u Zagrebu (2 sata vožnje), Splitu (2 sata vožnje) i Sarajevu (4 sata vožnje). Na teritoriji grada Bihaća se nalazi i sportski aerodrom koji bi uz izvjesna ulaganja mogao postati komercijalni aerodrom.

Relativna blizina Jadranskog mora omogućava neometan i brz pristup lukama u Republici Hrvatskoj. Velike luke Split, Rijeka, Šibenik su dva do tri sata vožnje udaljene od Bihaća i povezane sa Bihaćem mrežom brzih magistralnih puteva i autocesta, te željeznicom.