Grad Bihać

Geografski položaj

Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH, administrativno pripada entitetu F BiH i sjedište je USK-a. Prema posljednjem popisu stanovništva Grad Bihać ima 61.564 stanovnika.

Površina Grada je 900 km², što čini 21,8% teritorije USK-a i 1,7% BiH.

Grad Bihać se sastoji od 35 mjesnih zajednica koje služe kao veza između Gradske uprave odnosno Gradonačelnika i građana.

Geoprometni položaj Grada Bihaća je izuzetno povoljan, s obzirom da se Grad nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok.

Preko područja Grada Bihaća prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovo područje povezuju sa širim okruženjem. Grad Bihać je smješten neposredno uz granicu s RH, a u pripremi je realizacija veoma važnog putnog pravca koji će ići dijagonalno od Bihaća do Sarajeva koji nće povezivati Zapadnu Europu s Bliskim Istokom, što će pozitivno djelovati na postojeći, veoma povoljan geoprometni položaj.

Tabela udaljenosti Grada Bihaća od ostalih urbanih sjedišta u regiji:

MjestoUdaljenost u km
Zagreb (RH)150,00
Rijeka (RH)170,00
Split (RH)277,00
Sarajevo (BiH)330,00
Ljubljana (Slovenija)277,74
Beč (Austrija)510,67

Reljef na području Grada Bihaća je raznolik. Čine ga najvećim dijelom polja, brežuljci i srednjeplaninsko zemljište. Prosječna nadmorska visina je 2247 metra, veći dio teritorije Grada lociran je na terenima do 600m.n.v., dok je njen manji dio lociran u laninskom i brdsko-planinskom pojasu s nadmorskim visinama i preko 900 metara.

Područje Grada Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godišnji prosjek padavina je 13271/m², a rosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8 ˚C. Uzevši u cjelosti, klima Grada Bihaća je povoljna. Odlikuje se umjrenom vlažnošću, umjereneim temperaturama, znatnim osunčanjem i bez jakih olujnih vjetrova, što pogoduje razvoju proizvodnje hrane, turizma, sporta, rekreacije i sl.

Prirodni resursi na kojima se temelji ekonomski razvoj Grada čine:

  • Šumski resursi ukupne površine 52.527 hektara što čini važnu predispoziciju za razvoj drvoprerađivačke industrije kao i širokog spektra drugih poduzetnički djelatnosti, prije svega turizma i turrističke privrede.
  • Poljoprivredno zemljište površine od 27.262 hektara od čega je 19.773 hektara privatnog, a 7.471 hektar državnog zemljišta. Uz izrazito oljoprivredno područje, razvoju poljoprivredne proizvodnje pogoduju i duga tradicija bavljenja tom djelatnošću, te povoljni klimatski uslovi.
  • Hidroenergetski potencijali i termomineralne vode u naselju Gata nedaleko od Bihaća. Ovi resursi prestavljaju itekako vrijednu osnovu za korišetnej navedenih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih kroz alternativnih izvora, za snadbdjevanje potreba stanovništva i industrije, te kvalitetne mogućnosti za razvoj privrede/poljoprivrede/i turizma.
  • Prirodne ljepote i NP „Una“ prestavljaju kvalitetne osnove za razvoj turizma i turističke privrede.
  • Mineralne sirovine i nemetali od kojih na području Grada Bihaća postoje nalazišta gipsa, dolomita, krečnjaka, arhitektonsko-građevinskog kamena bihacita. Time područje Grada predstavlja po svojoj geološkoj građi perspektivnu i značajnu bazu za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

  • Podijeli