Grad Bihać

Odgovorno odlaganje stakla dostupno za 1,5 miliona građana BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije

Odgovorno odlaganje stakla dostupno za 1,5 miliona građana BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije

Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu

Proširen regionalni projekat upravljanja staklenom ambalažom, osam novih općina dobija kontejnere za reciklažu stakla

Odgovorno odlaganje stakla dostupno za 1,5 miliona građana BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije

Nakon što je u decembru 1.000 kontejnera za reciklažu staklene ambalaže počelo da pristiže u region, projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“ proširen je na još osam općina u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Kontejneri će, osim u Somboru, Nišu, Bihaću, Novom Travniku, Štipu i Ilindenu, biti raspoređeni i u Kragujevcu, Varvarinu, Konjicu, Ilidži, Skoplju, Bitolju, Đevđeliji i Tetovu. Kompletna oprema biće postavljena do kraja marta, u gradskim jezgrama, ugostiteljskim objektima, kao i u prigradskim naseljima.

Jedan od glavnih ciljeva projekta, koji je pokrenula Njemačka razvojna saradnja - GIZ, u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Ekopak, Sekopak i Pakomak, je da se u ovim općinama poveća količina sakupljene staklene ambalaže za 20% i postigne isplativost reciklaže stakla.

Tako će Ekopak, uz pomoć partera na projektu i lokalnih zajednica, do kraja marta/ožujka postaviti 69 kontejnera za staklenu ambalažu u Bihaću, 31 u Novom Travniku i po 40 u Konjicu i 50 na Ilidži.

„S ciljem povećanja stope reciklaže staklene ambalaže za 20% u BiH, prvobitnim općinama pridružili smo još dvije općine Konjic i Ilidžu, te im obezbjedili potreban broj kontejnera za prikupljanje staklenog ambalažnog otpada. Praćenje sakupljanja obuhvatiće gradsko jezgro, ruralna naselja i ugostiteljske objekte, a projekat će pratiti i edukativna kampanja namijenjena građanima i institucijama. Po završetku projekta biće izrađen Vodič koji će sadržati sve podatke o ostvarenim rezultatima, koji bi služio za razvoj sistema u opštinama u kojima nije sproveden i kako bi se i u njima uspostavio efikasan i ekonomski isplativ sistem upravljanja staklenom ambalažom“, rekla je direktorica Ekopaka Amela Hrbat.

U Srbiji se reciklira tek 44% staklene ambalaže, u Sjevernoj Makedoniji 30%, a u Bosni i Hercegovini 12%, što je nedovoljno za uspostavljanje isplativog sistema reciklaže na Zapadnom Balkanu. S obzirom na to da u regionu ne postoje reciklažni pogoni, staklena ambalaža mora da se izvozi i to je dodatni trošak za operatere ambalažnog otpada, a posljedica ovakvog sistema je to što većina korišćene staklene ambalaže završi na deponijama ili ilegalnim odlagalištima, gdje staklu treba više od 5.000 godina da se raspadne.

U okviru projekta, za lokalne samouprave će biti pripremljen i Vodič za uspostavljanje efikasnog i ekonomski isplativog sistema upravljanja staklenom ambalažom, a cilj projekta je i da doprinese poboljšanju primjene zakona i uredbi u oblasti zaštite životne sredine što je, također, direktan doprinos daljem pridruživanju EU i usklađivanju pravila i propisa Srbije kao pretpristupne zemlje EU.

Projekat se sprovodi u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Njemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a implementiraju ga NALED, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH i Zajednica jedinica lokalnih samouprava (ZELS) iz Sjeverne Makedonije.