vijest

Obilježena 75. godišnjica Prvog zasjedanja AVNOJ-a

datum objave: 27.11.2017

Antifašisti iz svih zemalja bivše Jugoslavije stigli su danas u Bihać kako bi svečano obilježili jedan od najznačajnijih datuma iz novije historije. Nakon oslobađanja Bihaća i proglašenja Bihaćke Republike, 26. i 27. novembra 1942. godine u ovom gradu održano je Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.


Hakija Abdić, predsjednik Lige antifašista jugoistočne Evrope rekao je da je Jugoslavija rođena u Bihaću, prohodala u Jajcu, a odrastala u Beogradu.
"Kakav je značaj Prvog zasjedanja AVNOJ-a? To se može sažeti u nekoliko rečenica: Da nije bilo prvog zasjedanja, ne bi bilo ni drugog, ali ni trećeg. Ne bi bilo ni ZAVNOBiH-a, a ni naše BiH, niti nas danas ovdje. AVNOj jeste stvorio Socijalističku Jugoslaviju, ali je stvorio i Socijalističku Bosnu i Hercegovinu. Zato, koliko god je važan za stvaranje moderne Jugoslavije, isto toliko, možda čak i više, bitan je za stvaranje moderne Bosne i Hercegovine te ostalih jugoslovenskih država. Zato je AVNOJ naša zajednička svetinja i vizija za budućnost", rekao je Abdić.

Bakir Nakaš, predsjednik SUBNOR-a BiH rekao je da je u otporu snagama fašizma, Bihać bio jedna od svijetlih tačaka Evrope.
"U periodu kada je gotovo cijeli evropski kontinent bio pod čizmom fašističke Njemačke, ovdje je egzistirala teritorija veličine današnje Belgije i Holandije na kojoj je u vrlo kratkom periodu vlast Bihaćke republike stvorila elemente za nastanak nove države – nove Jugoslavije. U današnjim prilikama, kada u BiH nismo u stanju promijeniti dva zareza u Ustavu ili odluke evropskih sudova o ravnopravnosti svih ljudi koje traju već 15-tak godina, Titova Jugoslavija je to učinila u nekoliko dana i stvorila AVNOJ kao temelj jedne nove federativne države u kojoj je ravnopravnost i jednakost bila osnovna postavka", kazao je Nakaš.


Sa današnjeg skupa mogla se čuti i poruka da se pod pojmom antifašista u tom periodu nisu samo smatrali komunisti, već svi oni koji su se borili protiv nacizma i fašizma. Primjer tome je Nurija Pozderac.

"Titu nije smetalo njegovo nepripadanje Komunističkoj partiji. Pozderac je imenovan za potpredsjednika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, aktivno učestvujući u obnavljanju bosanske državnosti. Pozderac nikada za svog života nije postao član Komunističke partije Jugoslavije, što je malo poznata činjenica. Bio je vjernik i vjerovao u Boga. Uprkos tome, izabrao je partizane", kazao je profesor historije iz Bihaća Dino Dupanović, koji se također obratio na današnjem skupu.

Okupljenima se obratio i Stanislav Šolc, jedan od rijetkih živih učesnika Prvog zasjedanja AVNOJ-a, koji je u tom periodu pohađao osnovnu školu i bio zadužen za prijem svih delegata, kao i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

"Gradska uprava je sretna da su se danas u Bihaću susreli antifašistii slobodarski ljudi. Ovdje su ljudi iz Slovenije, Hrvatske i Srbije i svih prostora bivše Jugoslavije i zaista sa počastvovan da učestvujem u organizaciji jednog ovakvog skupa", rekao je Fazlić.

Borbe za oslobođenje Bihaća okončane su 4. novembra 1942. godine oslobođenjem grada i okolnih sela, a do 15. novembra oslobođeni su i svi ostali gradovi i mjesta. Tako je bihaćkom operacijom stvorena najveća koncentracija partizanskih snaga i njihova najveća pobjeda od početka narodnooslobodilačke borbe, a ujedno je proglašena Bihaćka republika.

Podsjećamo, od početka novembra 1942. do kraja januara 1943. Bihać je bio centar slobodne jugoslovenske teritorije, koja se prostirala od prilaza Karlovcu i Zagrebu, do rijeke Bosne i Neretve, obuhvatajući površinu od oko 50.000 kilometara kvadratnih. Odnosno, bila je veća od, primjerice, Belgije ili Švicarske.
Istovremeno, Bihać je postao sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva NOP-a. U njemu su rješavani najkrupniji problemi od kojih je zavisio ishod rata, a najznačajnije vojne i političke odluke u toku Narodnooslobodilačkog rata donesene su u ovom gradu.

Na tom tragu je 26. i 27. novembra 1942. godine, odnosno prije tačno 74. godine, održano Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Radi se o tijelu koje je konstituisano kao općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta i koje je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu.

Tijelo je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najveće državne važnosti razmatrala javno pred prisutnom publikom. Prvo zasjedanje AVNOJ-a potvrdilo je proces federalnog institucionaliziranja Jugoslavije koji je trajao od prvih dana rata, mada se termin federacija prije jeseni 1943. godine nije pojavljivao u izjavama Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije i središnjih organa NOP-a.

"Na historijskoj skupštini 26.11.1942. godine u Bihaću, prvi put u našoj historiji sastalo se jedno predstavništvo svih naših naroda, poniklo iz njihovih redova u jeku borbe i u njihovim najtežim časovima. Ono je donijelo dalekosežne odluke, usmjerene da se do krajnjih granica ujedine napori svih rodoljubivih snaga u revolucionarnu borbu za konačno oslobođenje zemlje i za srećniju budućnost jugoslovenskih naroda. Formiranjem AVNOJ-a položeni su temelji istinskog bratstva i ravnopravnosti naroda Jugoslavije jednog novog i pravednijeg društvenog uređenja", riječi su kojima je Josip Broz Tito opisao značaj Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću.

Edvard Kardelj, slovenski i jugoslavenski političar i publicist koji je dugo vremena smatran nasljednikom samog Tita, u knjizi "Put nove Jugoslavije" zapisao je da su 26. i 27. novembra 1942. godine u Bihaću "jasno obilježene konture buduće Jugoslavije".
Tekst : Muamer Ćoralić - portal www.klix.ba