Turizam

Grad Bihać je smišljenim aktivnostima lokalne uprave, na temelju evidentnih prirodnih i drugih potencijala stvorila ključne pretpostavke za razvoj turizma, a posebno njegovih selektivnih oblika kao što su sportsko-rekreacioni turizam, eko-turizam, lovni turizam, te kulturno-istorijski turizam. Stručnim planiranjem i dosljednom implementacijom od jedne statične i prosječne turističke destinacije grad  Bihać je u kratkom vremenskom periodu pretvoren u jednu od top turističkih destinacija u BiH, koju krasi rijeka Una – brend bh. turizma, sa izraženim rastom ulaganja u sektor turizma i povećanjem zaposlenosti u ovoj grani privrede.

Bihać je danas jedna od najpopularnijih destinacija kontinentalnog turizma u BiH s posebno razvijenim selektivnim oblicima kao što su: sportsko-rekreacioni turizam gdje dominiraju rafting,jedriličarstvo,padobranstvo, biciklizam,ribolovni i lovni turizam, eko-turizam, te kulturno –istorijski turizam.

Na primjeru Grada Bihaća može se vidjeti pozitivan utjecaj lokalne uprave, kojoj turizam kao strateški pravac nije ostao samo na deklarativnoj izjavi. Naprotiv, stvarajući formalne pretpostavke, izgradnjom lokalne infrastrukture,te izgradnjom i obnovom turističkih destinacija, Grad  Bihać uveliko je doprinijeo promociji turizma i podizanju svijesti javnosti o njegovoj važnosti.

Među rezultatima koji idu u prilog pozitivnom angažmanu lokalne uprave i ostalih aktera u oblasti turizma u Bihaću su i donošenje Zakona o nacionalnom parku Una. Ovim se razvio pozitivan imidž rijeke Une, koja se nameće kao turistički brand.

Prirodne potencijale čine vodotok rijeke Une i Unca na potezu od izvorišta do Ripča (stepen zaštite I-IV), kaskade i slapovi u Martin Brodu, Veliki Milančićev Buk, Jalak, srednji i donji buk i drugi; dio vodotoka, slapovi u Ripču; Crno vrelo na rijeci Uncu; Štrbački Buk na Uni kod Kestenovca; prašumsko područje „Plješevica“; dolina rijeke Une od Ripča do Bos. Novog (stepen zaštite II-IV); Vrelo Ostrovica u Kulen Vakufu, a najznačajniji je NP Una koji se gotovo u cijelosti prostire na teritoriji grada Bihaća i predstavlja jedan od tri nacionalna parka u BiH. Nacionalnim parkom je proglašen 29. maja 2008.godine. Obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka obuhvaća površinu od 19.800 ha.

Nacionalni park "Una"

Područje Nacionalnog parka Una se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području Grada Bihaća i pripada Unsko-koranskoj zaravni, a obuhvata dolinske dijelove rijeke Une i Unca i orografske padine planina Plješevice, Grmeča i Osječenice. Nacionalni park Una se prostire dolinom gornjeg toka rijeke Une kao i oko kanjona rijeke Unac, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu.

Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Vizija zaštite Une na području proglašenog Nacionalnog parka stvarala se kroz desetljeća, kao odgovor lokalnog stanovništva, koje je oduvijek bilo svjesno vrijednosti prostora u kojem živi, na prijetnje narušavanju njegovih temeljnih prirodnih osobitosti. Rijeka Una spoj je vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote, bogate kulturno-povijesne baštine i lokalnog stanovništva svjesnog vrijednosti prostora u kojem živi. Očuvanje i zaštita svih ovih vrijednosti za buduće generacije temeljna je odrednica održivosti tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva kao što su ribolov, lov, šumarstvo i poljoprivreda. Isto vrijedi i za uvođenje novih djelatnosti kao što su turizam, rekreacija, edukacija i znanstvena istraživanja, kojima lokalno stanovništvo dobija uvjete za kvalitetan život i razvoj u skladu s prirodom.

Rezultati Studije izvodljivosti za zaštitu Nacionalnog parka Una iz 2005. godine, pružili su osnovu, te neosporno dokazali potrebu za zaštitu područja kroz kategoriju zaštite u razini nacionalnog parka, što je prihvaćeno od strane lokalne zajednice i organa vlasti u BiH.

Donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Una 2008. godine, štiti se prostor ukupne veličine 19.800 ha koji je administrativno pod teritorijom Grada Bihaća, a jedan manji neznatan dio se prostire na području općine Drvar. Od ukupne površine NP-a, u režimu stroge i usmjerene zaštite je ukupno 13 500 ha, a u režimu usmjerenog razvoja oko 6 300 ha. Zakon o Nacionalnom parku Una definiše granice, reguliše pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka, upravljanje Nacionalnim parkom, prekršaje i upravne mjere za nepoštivanje ovog Zakona.

Nakon proglašenja Zakona o Nacionalnom parku Una, početkom 2009. godine registrirano je i Javno preduzeće Nacionalni park „Una“ d.o.o. Bihać (Odluka objavljena u "Službenim novinama FBiH", broj 71/08), a osnivač je Federacija BiH. Javno preduzeće Nacionalni park Una ima zakonsku obavezu da upravlja ovim zaštićenim područjem, a njegova uspostava prvi je preduvjet za uspješnu, temeljitu i pravodobnu provedbu svih aktivnosti predviđenih Planom upravljanja. Plan upravljanja se donosi sukladno odredbama Zakona o Nacionalnom parku Una i za vremenski period od deset godina.

Sjedište uprave je u samom centru grada Bihaća u ulici Bosanska br. 1, na prometnoj lokaciji gdje je organiziran i Info point što predstavlja dodatni razlog odabira ove pozicije za smještaj uprave preduzeća. Info point u sklopu uprave posjetiteljima nudi osnovne turističke i servisne informacije vezane za područje NP-a, a isto tako i grada Bihaća, Unsko-sanskog kantona i šire regije u BIH i van zemlje.

Javno preduzeće obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja.