Savjet za kulturu

Gradonačelnik Grada Bihaća u februaru 2017. godine donio je Rješenje o obrazovanju Savjeta za kulturu Grada Bihaća. Nakon nekoliko godina prekida, tj. nepostojanja Savjeta za kulturu Gradonačelnik je time naznačio važnost kulture u Upravi Grada Bihaća unatoč teškoj materijalnoj situaciji.

Kao predsjednik Savjeta za kulturu Grada Bihaća imenovan je historičar umjetnosti Irfan Hošić a ostali članovi ovog savjetodavnog tijela su “istaknuti kulturni radnici iz različitih oblasti kulturnog stvaralaštva” kako stoji u navedenom Rješenju. Ostali članovi su Erna Begatović (diplomirana glumica), Damir Midžić (grafički dizajner), Azra Hromadžić (antropologinja), Danijela Majstorović (antropologinja), Pierre Courtin (galerista i kustos savremene umjetnosti), Claudia Zini (historičarka umjetnosti) i Amir Husak (dokumentarista).

Ovo osmoročlano savjetodavno tijelo po svome profesionalnom multidisciplinarnom profilu zamišljeno je da promišlja lokalne kulturne prakse i njihovu politiku iz različitih pozicija i da svojim dosadašnjim iskustvom na lokalnom i međunarodnom planu ukaže na nove trendove, dinamiku i koncepte iz domena kulture. Uloga Savjeta za kulturu Grada Bihaća, pored ostalog je da utvrđuje sadržaje i smjernice, te priprema prijedlog programa u oblasti kulture. Imenovanje međunarodnog Savjeta za kulturu Grada Bihaća ima za cilj da signalizira potrebu za jačom i odlučnijom internacionalizacijom kulturnog života u Bihaću koji podrazumijeva dinamičnu razmjenu na međunarodnom planu. Ujedno, imenovanje određenih članova koji su porijeklom iz Bihaća a koji su profesionalnu afirmaciju stekli u drugim sredinama van domovine, ukazuje na važnost i vrijednost naše dijaspore i potrebe za odlučnijim uključenjem njenih potencijala u lokalni program iz područja kulture. Dijaspora predstavlja socijalnu i kulturnu vrijednost koju je nužno bolje uključiti u svakodnevne aktivnosti na svim poljima a tako i na polju kulture.

Bihać sebe vidi kao grad koji po svome geografskom karakteru stremi Centralnoevropskim kulturnim vrijednostima. Nužno je profilsati lice grada koje kulturu vidi kao prostor nezavisnog i kritičkog promišljanja odvojenog od politike i pristrasnosti. Ulijeva nadu činjenica da pomenuti članovi i članice Savjeta za kulturu Grada Bihaća ne pripadaju niti jednoj političkoj partiji i da svoje kompetencije, znanja i iskustva stavljaju na raspolaganje Gradskoj upravi bez materijalne naknade, tj. na volonterskoj osnovi. Takva praksa do sada je bila nepoznanica a nezavisnost članova i članica ovog Savjeta garant su afirmaciji demokratskih i evropskih vrijednosti kojima je imperativ sloboda izražavanja, pluralizam i kritičnost.

Predsjednik i članovi Savjeta imenuju se na mandat od četiri godine.