Geografski položaj

Grad Bihać se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH, administrativno pripada entitetu F BiH i sjedište je USK-a. Prema posljednjem popisu stanovništva Grad Bihać ima 61.564 stanovnika.

Površina Grada je 900 km², što čini 21,8% teritorije USK-a i 1,7% BiH.

Grad Bihać se sastoji od 35 mjesnih zajednica koje služe kao veza između Gradske uprave odnosno Gradonačelnika i građana.

Geoprometni položaj Grada Bihaća je izuzetno povoljan, s obzirom da se Grad nalazi na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa-Mediteran-Bliski Istok.

Preko područja Grada Bihaća prolazi niz međunarodnih i magistralnih putnih pravaca koji ovo područje povezuju sa širim okruženjem. Grad Bihać je smješten neposredno uz granicu s RH, a u pripremi je realizacija veoma važnog putnog pravca koji će ići dijagonalno od Bihaća do Sarajeva koji nće povezivati Zapadnu Europu s Bliskim Istokom, što će pozitivno djelovati na postojeći, veoma povoljan geoprometni položaj.

Tabela udaljenosti Grada Bihaća od ostalih urbanih sjedišta u regiji:

Mjesto

Udaljenost u km

Zagreb (RH)

150,00

Rijeka (RH)

170,00

Split (RH)

277,00

Sarajevo (BiH)

330,00

Ljubljana (Slovenija)

277,74

Beč (Austrija)

510,67

Reljef na području Grada Bihaća je raznolik. Čine ga najvećim dijelom polja, brežuljci i srednjeplaninsko zemljište. Prosječna nadmorska visina je 2247 metra, veći dio teritorije Grada lociran je na terenima do 600m.n.v., dok je njen manji dio lociran u laninskom i brdsko-planinskom pojasu s nadmorskim visinama i preko 900 metara.

Područje Grada Bihaća ima umjereni planinski tip klime koji je raznovrstan zbog uticaja zračnih masa iz susjednih i daljih oblasti. Ljeta su topla i suha, zime hladne s mnogo padavina. Godišnji prosjek padavina je 13271/m², a rosječna mjesečna temperatura iznosi 10,8 ˚C. Uzevši u cjelosti, klima Grada Bihaća je povoljna. Odlikuje se umjrenom vlažnošću, umjereneim temperaturama, znatnim osunčanjem i bez jakih olujnih vjetrova, što pogoduje razvoju proizvodnje hrane, turizma, sporta, rekreacije i sl.

Prirodni resursi na kojima se temelji ekonomski razvoj Grada čine:

  • Šumski resursi ukupne površine 52.527 hektara što čini važnu predispoziciju za razvoj drvoprerađivačke industrije kao i širokog spektra drugih poduzetnički djelatnosti, prije svega turizma i turrističke privrede.
  • Poljoprivredno zemljište površine od 27.262 hektara od čega je 19.773 hektara privatnog, a 7.471 hektar državnog zemljišta. Uz izrazito oljoprivredno područje, razvoju poljoprivredne proizvodnje pogoduju i duga tradicija bavljenja tom djelatnošću, te povoljni klimatski uslovi.
  • Hidroenergetski potencijali i termomineralne vode u naselju Gata nedaleko od Bihaća. Ovi resursi prestavljaju itekako vrijednu osnovu za korišetnej navedenih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih kroz alternativnih izvora, za snadbdjevanje potreba stanovništva i industrije, te kvalitetne mogućnosti za razvoj privrede/poljoprivrede/i turizma.
  • Prirodne ljepote i NP „Una“ prestavljaju kvalitetne osnove za razvoj turizma i turističke privrede.
  • Mineralne sirovine i nemetali od kojih na području Grada Bihaća postoje nalazišta gipsa, dolomita, krečnjaka, arhitektonsko-građevinskog kamena bihacita. Time područje Grada predstavlja po svojoj geološkoj građi perspektivnu i značajnu bazu za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina.